1. Kompenzacija reaktivne energije

Trošak za reaktivnu električnu energiju treba da je zanemariv. Faktor snage cosϕ treba da bude preko 0.95, a realno je ostvariv uz dobru kompenzaciju i 0.99. Ukoliko ovo nije slučaj, potrebno je proveriti odabir i ispravnost postrojenja za kompenzaciju reaktivne energije.

2. Adekvatno odabrani elektro-motori

Odabrani elektro motori i motor-reduktori ne treba da budu predimenzionisani, jer će predimenzionisani motori  trošiti više električne energije, nego što je to zaista potrebno. Osim ovoga pri nabavci motora, potrebno je imati u vidu i njegovu efikasnost (IE1, IE2, IE3…) i birati visoko efikasne motore, odnosno sklopove motor-reduktor.  Pravilnim dimenzionisanjem i odabirom visokoefikasnog motora, prosečno se štedi električna energija preko 20% .  Za visoko efikasne motore i motor reduktore se podrazumeva i niža cena održavanja, što takođe treba imati u vidu prilikom odabira.

3. VSD (variable speed drive)

Regulacija broja obrtaja motora – Gde god opterećenje nije konstantno, potrebno je koristiti regulatore broja obrtaja. U industriji se za ovu svrhu najčešće koriste frekventni regulatori. Nije retko da se u industriji sreće npr. pumpa koja radi na konstantnom nominalnom broju obrtaja, a da se prigušenje protoka radi ventilom. Ovakav vid regulacije je neekonomičan i svako prigušivanje protoka pumpe regulacionim ventilom je gubitak energije. Ovakve situacije je potrebno izbegavati. U konkretnom primeru protok treba regulisati promenom broja obrtaja motora pumpe. Vrlo često su u industrijskim postrojenjima najveći motori na kompresorima rashladnog postrojenja i na kompresorima za vazduh. Nije redak slušaj da ovi motori često rade na nominalnom broju obrtaja, dok se regulacija protoka radi bajpasiranjem kompresionog prostora ili radom u rasteretnom režimu. Ovo su gubici koje je potrebno sprečiti pravljenjem sistema grupne regulacije mašina u paralelnom radu od kojih je vodeća mašina frekventno regulisana. Cilj je da sve on/off mašine budu maksimalno opterećene, a da vodeća mašina prati radno opterećenje preko regulacije broja obrtaja. Kod velikih elektro motora treba imati u vidu posledice smanjivanja broja obrtaja koje mogu imati uticaja na karakteristike hlađenja motora kao i na rezonantne učestalosti koje treba izolovati.

4. Postrojenje komprimovanog vazduha

Uz opisani kompresor komprimovanog vazduha sa regulacijom broja obrtaja, potrebno je i minimizovati curenje komprimovanog vazduha, ali i izbegavati pogone na komprimovani vazduh kad god je to moguće (npr. izbegavati pneumatske pumpe). Osim ovoga, pritisak komprimovanog vazduha treba spustiti do tehnološkog minimuma. Najčešće je za pogone pneumatskih cilindara i ventila dovoljan pritisak od 6 ili čak 5 bara iznad atmosferskog. Često se mreža komprimovanog vazduha drži na višem pritisku od ovoga, što zbog pojedinih pogona kojima je potreban viši pritisak, što zbog pada pritiska u mreži komprimovanog vazduha do udaljenih potrošača, a ponekad i bez ikakvog razloga, jer ljudi jednostavno nisu upućeni u potencijalne uštede energije. Smanjivanje pritiska komprimovanog vazduha za 1 bar, zavisno od mreže donosi uštede od 5 do 10% u postrojenju komprimovanog vazduha.

5. Rashladno postrojenje

Takođe uz opisani kompresor sa promenljivim brojem obrtaja, moguć je i niz dodatnih mera za povećanje efikasnosti rashladnog postrojenja. Pritisak (temperaturu) medija u primarnom rashladnom krugu na usisnoj strani kompresora treba povećavati do tehnološkog minimuma. Potrebno je dobro dimenzionisati kondenzatore u primarnom rashladnom krugu i održavati površine kondenzatora čistima, kako bi pritisak kondenzacije bio što niži. Sam rashladni medijum u primarnom rashladnom krugu mora biti čist, tj. ne sme biti „zagađen“ nekondenzujućim gasovima. Takođe treba razmotriti i mogućnost rekuperacije toplote iz „vrućeg gasa“ u primarnom rashladnom krugu prilikom kondenzacije. Na samim potrošačima rashladne energije, površine za razmenu toplote moraju biti čiste.

6. Vizualizacija i provera efikasnosti velikih potrošača

Potrebno je uvesti sistem za proveru rada i potrošnje električne energije velikih potrošača. Poželjno je da se efikasnost velikih potrošača meri kontinuirano, a provera da se radi najmanje jednom dnevno uz automatizovan sistem za proveru. Zavisno od kompleksnosti sistema, negde je dovoljno da se meri potrošena električna energija velikih potrošača po jedinici proizvoda. U kompleksnijim sistemima, kao sto je sistem za komprimovanje vazduha, efikasnost sistema može npr. da se meri kroz potrošnju električne energije sistema za proizvodnju komprimovanog vazduha po jedinici zapremine komprimovanog vazduha.

7. Rasveta

Efikasnost sijalica sa užarenim vlaknom, živinih i metal halogenih je veoma niska. Ove sijalice ogromnu većinu uložene energije pretvaraju u toplotnu, dok se samo manji deo koristi za rasvetu. U današnje vreme, najefikasnija rasveta je LED (light emitting diode). LED sijalice su efikasnije od prethodno navedenih od  5 do čak 8 puta. Dok cena električne energije ima trend rasta, cena LED rasvete ima trend pada. Samim tim, prelazak na LED rasvetu se podrazumeva. Savet je da se napravi plan zamene rasvete i ukoliko postoje prostorije u kojima je važno održavati nisku temperaturu, u njima najpre rekonstruisati rasvetu i preći na LED tehnologiju.