Energija i civilizacija

Razvoj čovečanstva i civilizacije je usko povezan sa energijom. Kako su otkrivani novi izvori energije tako je razvoj privrede i tehničkih dostignuća, a samim tim i kvalitet života odlazio na viši nivo. Prirodna bogatstva jedne zemlje su se uvek ogledala u energetskim resursima, danas više nego ikad.
Nestašica energenata stvara potpunu nestabilnost u privrednom, ekonomskom i socijalnom smislu, a konačno dovodi i do velikih političkih problema. Današnjica potpuno zavisi od energije, a uštede u energiji su suštinsko pitanje današnjice. Najveći deo energije se još uvek dobija iz neobnovljivih izvora energije. Postoje dva načina da se korišćenje neobnovljivih resursa produži:
  • Štednja energije i racionalno korišćenje
  • Korišćenje obnovljivih resursa energije

Toplotna energija

Toplotna energija se dobija sagorevanjem različitih vrsta goriva. Toplotna energija nastala sagorevanjem se uglavnom ne koristi direktno, već se energija dimnih gasova prenosi preko grejnih površina na neki drugi fluid – najčešće vodu, koja je dalje medijum prenosa energije. Toplotna energija se može koristiti za grejanje, kada ne menja svoj oblik ili se može pretvarati u neke druge oblike energije (mehaničku, električnu).

Efikasnost kotlovskog postrojenja zavisi od efikasnosti sledećih delova postrojenja:

1. Efikasnost parnog/toplovodnog kotla

Efikasnost kotla je merljiva veličina koja se izražava odnosom energije koju je kotao proizveo i energije koju ju kotao sagorevajući gorivo potrošio. Održavanje efikasnosti parnog kotla se radi držanjem procesa sagorevanja pod stalnom kontrolomčistoćom ogrevnih površina i dobrom izolovanošću kotlaTemperatura dimnih gasova prilikom sagorevanja prirodnog gasa nebi smela preći 120°C, a prilikom sagorevanja mazuta 250°C.

2. Efikasnost distributivne mreže

Distributivna mreža se održava efikasnom ukoliko je dobro dimenzionisana, dobro izolovana i ukoliko nema curenja fluida. Sve površine sa temperaturom većom od 50°C treba izolovati i izolaciju redovno održavati. Sva curenja treba momentalno sanirati.

3. Efikasnost potrošača

Potrošač treba da bude dobro dimenzionisan sa optimalnom površinom za razmenu toplote. Površine za razmenu toplote treba održavati u čistom stanju (bez kamenca). Procese brzog zagrevanja radnih medijuma treba usporavati do tehnološkog minimuma, kako bi se što više vremena ostavilo kondenzatu da se pothladi. Potrošače pare snabdevati sa najnižim mogućim pritiskom pare (odnosno sa najnižom mogućom temperaturom) kako bi proces kondenzacije takođe tekao na nižim temperaturama.

4. Efikasnost mreže za vraćanje kondenzata

Povrat kondenzata u industrijskim pogonima treba da bude preko 85%. Najčešći problem mreže za vraćanje kondenzata su neispravni odvajači kondenzata koji „živu“ paru ispuštaju u atmosferu. Zvanična statistika govori da se u parnim sistemima koji nisu održavani 3-5 godina može očekivati da je od 15 do 30% odvajača kondenzata neispravno. Iz tog razloga je veoma važan dobar izbor odvajača kondenzata. Najbolji izbor su: Venturi odvajači kondenzata, čiji je vek trajanja preko 20 godina. Naravno moguće je i curenje na cevovodu kondenzata, ali je verovatnoća mala i lako se uočava. Poželjna je potpuna automatizacija i vizualizacija sistema povrata kondenzata.

Električna energija

Električna energija je „najfiniji“ oblik energije i vrlo lako se transformiše u druge oblike energije, kao što je npr. mehanička energija (elektromotori) ili toplotna energija (razne grejalice). U današnje vreme, život bez električne energije je nezamislivElektrična energija se dobija tako što se transformiše iz drugih oblika energije u elektranama, kao što su termoelektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane, elektrane na pogon sunčeve energije, energije vetra ili plime i oseke mora. Najrasprostranjeniji način isporuke električne energije potrošačima širom sveta je Teslin sistem naizmenične strujePotrošnja električne energije na svetskom nivou iz godine u godinu rasteNajveći deo proizvedene električne energije u svetu se dobija iz neobnovljivih izvorasagorevanjem fosilnih goriva. Ovo je glavni razlog zbog čega je ušteda električne energije važna za smanjenje emisije gasova koji prave efekat staklene bašte. U svim fazama od proizvodnjedistribucije do potrošnje dolazi i do gubitaka električne energije. Ono što je interesantno u industriji jeste umanjenje gubitaka od distributivnih transformatora do potrošača i na samim potrošačima. Efikasnost električnog postrojenja u industriji se ogleda kroz:

1. Efikasnost transformatorskog postrojenja

transformatorima se energija rasipa usled otpornosti namotaja i ovi gubici se nazivaju „gubici u bakru“, ali i magnetnih efekata, pre svega u jezgru pa se nazivaju „gubici u gvožđu“. Pri nabavci transformatora, osim cene, potrebno je imati u vidu i gubitkeVisoko efikasni transformatori su podrazumevano skuplji. Međutim, pri kupovini je potrebno uzeti u obzir računicu tokom amortizacionog perioda, gde će se imati u vidu godišnja amortizaciona stopa, ali i ušteđena električna energija na godišnjem nivou i na ovaj način uporediti različite transformatore. 

2. Kompenzacija reaktivnog opterećenja

Kompenzaciju reaktivne energije je potrebno raditi zbog pretežno induktivne potrošnje u industriji, ali se kompenzacione kondenzatorske baterije u praksi vrlo često postavljaju u sklopu transformatorskog postrojenja te je iz tog razloga navedena u posebnom odeljku. Zavisno od proizvodne grane, razlikuje se i profil potrošnje električne energije. Generalno, u industriji oko 70% električne energije troše elektro motori (kompresori, pumpe, motor reduktori, ventilatori). Samim tim je profil opterećenja induktivnog karaktera. Induktivni potrošači, osim aktivne energije koja se pretvara u koristan rad, povlače iz mreže i reaktivnu energiju, koja nije korisna, već je bespotreban trošak. Udeo reaktivne energije se vidi kroz faktor snage (cosϕ). Ovaj faktor treba da bude što veći, tj. što približniji jedinici. Zadovoljavajuća vrednost je 0.95, ali se dobrom kompenzacijom može dovesti i na 0.99. Na računu za električnu energiju se vidi koliki je udeo reaktivne energije. Ovo treba biti zanemarivo. Da bi postalo zanemarivo, potrebno je kompenzovati induktivno opterećenje kapacitivnim. Najpoznatiji uređaji koji se koriste za kompenzaciju su tzv. kondenzatorske baterije.

3. Efikasnost distributivne električne mreže od trafo-stanice ka potrošačima

I u vodovima se javljaju gubici energije, koji su obrnuto proporcionalni poprečnom preseku vodova, tj. što je veći poprečni presek vodova, manji su gubici, dok su direktno proporcionalni dužini vodova i specifičnoj električnoj otpornosti materijala od kojeg je vod izrađen i kvadratu jačine struje koja protiče kroz vod. Za vodove se obično koriste bakar ili aluminijum, gde bakar ima manju specifičnu električnu otpornost od aluminijuma. Samim dimenzionisanjem vodova prema maksimalnoj električnoj snazi oni su dovoljno velikog poprečnog preseka, da gubici obično postaju zanemarivi. U svakom slučaju, preporuka pri izboru poprečnog preseka vodova je za najveće potrošače, gde je potrebna velika dužina vodova, uzeti u obzir i gubitke električne energije u samim vodovima.

4. Efikasnost potrošača električne energije

U delu gde su navedene dobre prakse, detaljnije su opisani gubici po tipu potrošača. Ovde su pomenuti gubici elektromotora koji, kako je rečeno, u industriji čine oko 70% ukupne potrošnje. Najvažniji saveti su da se vodi računa da motori nisu predimenzionisani, da se na svim mestima, gde opterećenje elektro motora nije konstantno koriste regulatori broja obrtaja motora (u industriji najčešće frekventni regulatori) i da se pri nabavci nove opreme biraju visoko efikasni elektromotori.